Spriječite najčešće nuspojave antibiotika

Antibiotici i dalje ostaju naša tema, ali ovaj put ću pokušati dati savjete o tome kako spriječiti različite nuspojave koje antibiotici mogu imati na organizam prilikom terapije.

Antibiotici su lijekovi koji ubijaju bakterije. Međutim, oni ne razlikuju patogene bakterije, koje uzrokuju bolesti kod čovjeka od dobrih bakterija koje pomažu čovjeku u različitim fiziološkim procesima kao što su probavljanje hrane i proizvodnja vitamina. Prilikom terapije antibioticima dolazi do uništavanja i dobrih crijevnih bakterija što može uzrokovati probavne nuspojave kao što je proljev.

Način prevencije proljeva prilikom terapije antibioticima jest istodobno uzimanje probiotika. Probiotici su bakterije i gljivice koje održavaju prirodnu ravnotežu u crijevima. Lactobacillus acidophilus je jedna od najpoznatijih probiotičkih bakterija koja se osim u našim crijevima nalazi i u različitoj fermentiranoj hrani kao što su jogurti. Probiotici nasele područje našeg probavnog sustava i stvore uvjete u kojima patogene bakterije ne mogu preživjeti. Na taj način štite organizam od patogenih bakterija te daju vremena našoj prirodnoj flori da se obnovi.

Probiotici nisu klasificirani kao lijekovi, nego kao dodaci prehrani. Sadrže žive bakterije koje su minimalno aktivne i tvari koje ih održavaju dok ne budu unesene u probavni sustav. Ovakva vrsta proizvoda čuva se od visokih temperatura kako bi se osigurala maksimalna aktivnost bakterija duži vremenski period. Probiotici se ne moraju nužno čuvati u hladnjaku, ali je bitno pripaziti da nisu na izvoru topline.

Danas je na tržištu širok spektar proizvoda sa probioticima. Postoje proizvodi sa jednim, dva ili više tipova bakterija kao i proizvodi sa različitom količinom bakterija. Generalno je mišljenje da je probiotik bolji ako ima više različitih tipova bakterija i veći broj bakterija po kapsuli jer svaka od njih djeluje na svoj specifičan način i pruža različite dobrobiti organizmu.

Osim djelovanja na crijevnu floru antibiotici mogu poremetiti ravnotežu vaginalne flore kod žena. Ponovno se događa isti proces, antibiotici ne razlikuju dobre bakterije od patogenih. U normalnim uvjetima žene imaju mali broj gljivica u vaginalnoj flori, međutim kada antibiotici unište dobre bakterije, koje sprječavanju pretjerano razmnožavanje gljivica u tom području, gljivice dobiju prostor za razmnožavanje te se njihov broj poveća. Uobičajeni simptomi su svrbež, pojačan bijeli, gusti iscjedak bez mirisa, crvenilo vanjskog spolovila, a ponekad i osjećaj pečenja prilikom mokrenja ili spolnog odnosa. Ovakve infekcije su dosta česte, ali u pravilu nisu ozbiljne i lako se liječe.

Jednako kao za crijevnu floru postoje probiotici i za vaginalnu floru. Takvi probiotici dolaze u obliku vaginaleta te djeluju lokalno na samo područje vagine ili u obliku kapsula koje se uzimaju na usta. Žene koje su inače sklone gljivičnim infekcijama trebale bi uzimati probiotike za vrijeme i nakon terapije antibioticima kako bi spriječile pojavu infekcije. Nakon terapije gljivične infekcije sa različitim vaginaletama i kremama preporuka je nastaviti uzimati probiotike kako bi se vaginalna flora obnovila.

Za kraj je bitno napomenuti da je potrebno vremenski razdvojiti uzimanje antibiotika i probiotika. Najčešće je dovoljno napraviti razmak od 3h što će Vam ljekarnici svakako naglasiti pri savjetovanju.